Značaj prvih deset dana mjeseca muharrema
Ove godine Ašura pada u četvrtak, 24. novembra 2012. godine, odnosno 10. muharrema 1434. hidžretske godine.
Historija mjeseca muharrema
Muharrem je prvi mjesec islamskog kalendara i obilježava početak nove hidžretske godine. Riječ muharrem je arapskog porijekla i može se prevesti kao “svet”, “nepovrediv” i “zabranjen”. Ujedno je jedan od mjeseci za koje se u časnome Kur’anu kaže da je sveti: „Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je Nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera.” Et-Tevba, 36.
U hadisu koji prenosi Ebu Bekr, r.a., Muhammed, a.s., pojašnjava koja su to četiri mjeseca: “Vrijeme kruži, kao i onoga dana kada je Allah stvorio Nebesa i Zemlju. Godina ima dvanaest mjeseci, od čega su četiri sveta: tri jedan za drugim i to zu-l-ka’de, zu-l-hidždže i muharrem te redžeb, koji je između džumade-l-uhra i ša’bana!” Buharija
Prema mnogim predajama, deseti dan muharrema ili Jevmu Ašura, mnogi narodi su, još prije Islama, poštovali i obilježavali. Naprimjer, predislamski Arapi su obilježavali Ašuru postom kojeg su naslijedili od svojih prethodnika i historija ovog posta, najvjerovatnije datira još od Ibrahima, a.s.
Deseti dan muharrema u praksi Božijeg poslanika, Muhammeda, a.s.
Nakon hidžre, Muhammedovog, a.s., preseljenja iz Mekke u Medinu, naš Poslanik, a.s., je primijetio da židovi Medine također poste deseti dan muharrema. Poslanik, a.s., ih je pitao za razlog njihovog posta na ovaj dan, našto su mu oni odgovorili: “Ovo je blagoslovljeni dan. Na ovaj dan je Allah spasio Benu Israelćane od njihovog neprijatelja (faraona Egipta), i tako je Poslanik Musa postio ovaj dan u znak zahvale Allahu.” Na to je Poslanik, a.s., uzvratio: “Nama je Musa bliži nego vama!” – pa je Poslanik, a.s., postio taj dan i preporučio drugima da ga poste. Buharija
Važno je napomenuti da je Allahov poslanik, Muhammed, a.s., postio deseti dan muharrema još za vrijeme svog boravka u Mekki, prije nego je učinio hidžru. Prenosi Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, a.s., rekao: “Najbolji post poslije ramazana je post mjeseca muharrema, a najbolji namaz poslije farz-namaza je noćni namaz!” Muslim
Prenosi se od Abdullaha b. Abbasa, r.a., da je Poslaniku, a.s., nakon što je postio i naredio ashabima da poste Ašuru rečeno: “O Allahov Poslaniče, to je dan koji obilježavaju židovi i kršćani!” Poslanik, a.s., reče: “U narednoj godini ćemo, ako Bog da, postiti i deveti dan!” Pa on nije dočekao narednu godinu, jer je Poslanik, a.s., preselio te godine! Muslim
Jevmu Ašura – Idul-enbija – Bajram Božijih poslanika
Na dan Jevmu Ašure, 10. muharrema, Allah, dž.š., je kroz historiju čovječanstva spasio mnoge poslanike i njihove sljedbenike. Deseti dan mjeseca muharrema je još poznat kao “Idul-enbija” (Bajram Božijih poslanika). Prema hadisu koji se prenosi od Ibn Abbasa, r.a., a kojeg šejh Abdulkadir el-Gejlani bilježi u svom djelu “El-Gun-je”, nekoliko značajnih događaja se desilo Božijim poslanicima na ovaj dan. Evo nekih od tih događaja:
• Musa, a.s., je uspio sa Izraelćanima prebaciti se preko Crvenog mora na Sinajsko poluostrvo i spasiti svoj narod od faraonovog zuluma,
• Nuh, a.s., se sa vjernicima iskrcao na planinu Džudijj i tako se spasio od potopa,
• Junusa, a.s., je izbacio kit iz svojih čeljusti na obalu mora,
• Allah, dž.š., je stvorio Adema, a.s., i oprostio mu grijeh počinjen u Džennetu,
• trgovačka karavana putujući za Egipat izvadila je Jusufa, a.s., iz bunara u koji su ga bacila braća iz zavidnosti,
• Isa, a.s., je rođen i podignut sa ovog svijeta,
• Ibrahim, a.s., je toga dana spašen (od vatre u koju je bačen). Također na taj dan mu je poklonjen ovan za kurban u zamjenu za žrtvovanje sina mu Ismaila,
• ocu Jusufa, a.s., Jakubu, a.s., povraćen je vid, izgubljen u plaču za sinom Jusufom,
• Ejjubu, a.s., je vraćeno zdravlje poslije dugogodišnje bolesti,
• Sulejman, a.s., je preuzeo vladavinu nad Izraelćanima,
• desetog dana muharrema desilo se i stradanje hazreti Husejna i Poslanikove porodice na Kerbeli 61. godine po hidžri.
Jelo Ašura i njegova historija
Na dan Jevmu Ašure, 10. muharrema, žudeći za Božijom milošću i zadovoljstvom, muslimani širom svijeta poste ovaj dan, a za iftare se sprema posebna hrana koja se naziva Ašura. Šejh Ismail Hakki el-Bursevi u svom komentaru Kur’ana (Ruhu-l-bejan) navodi: “Znaj da su se Nuh, a.s., i oni koji su se sa njim iz lađe iskrcali na dan Jevmu Ašure, pa je Nuh, a.s., u znak zahvalnosti Uzvišenom, na taj dan postio, a i drugima je naredio da poste. Njima je na lađi, inače, bilo ponestalo hrane, pa su pojedinci među njima prikupili ono što im je ostalo: neko pregršt pšenice, neko leće, neko leblebije…dok nisu sakupili sedam vrsta, pa ih je Nuh, a.s., na tlu, nakon što se potop povukao, skuhao, te su tim jelom iftarili i svi odreda se zaštitili. To je bilo prvo jelo koje je kuhano na zemlji nakon potopa. Ljudi su to prihvatili za običaj, za koji slijedi izuzetna nagrada ako se primjenjuje zato da bi se nahranili siromašni i gladni.”
Prenosi Mes’ud, r.a., da je Muhammed, a.s., rekao: “Allah, dž.š., je odabrao četiri dana, odabrao je četiri mubarek mjeseca, odabrao je četiri žene u Islamu, odabrao je četiri prvaka od naroda, četiri čovjeka su ta koja Džennet željan čeka da ga nastane.
Četiri odabrana dana su:
1. džuma,
2. Jevmu Ašura,
3. Jevmu Nahret (kurban) i
4. idul-fitr (ramazanski bajram).
Četiri odabrana mjeseca su:
1. redžeb,
2. zulkade,
3. zul-hidždže i
4. muharrem.
Četiri odabrane žene su:
1. Merjema (kći Imranova i majka Isaa, a.s.),
2. Hatidža, r.a. (žena Allahovog poslanika),
3. Asija (kći Muzenama i žena faraona) i
4. Fatima, r.a. (kćerka Allahovog poslanika).
Četiri odabrana prvaka naroda su:
1. Muhammed, a.s., – prvak Arapa,
2. Selman el-Farisi – prvak Perzijanaca,
3. Šuhejbe – prvak Bizantinaca i
4. Bilal el-Habešija – prvak Abesinaca.”
Naš Resul, a.s., je mnogo držao do ovog blagdana pa je između ostalog rekao i ovo povodom 10. dana mjeseca muharema: “Pet je vremena kada Allah, dž.š., neće odbiti dovu roba…” U tih pet vremena ubraja i noć Jevmu Ašure (deseta noć muharrema).
